Da li prosječan vozač ima neke primjetne koristi od punjenja guma azotom, pokušao je da sazna sajt Polovni automobili
Punjenje guma azotom obećava mnogo korisnih stvari. I koristi se odavno. Ali tu postoji veliki problem! Mnogi tvrde da je riječ o obmani i da punjenje guma azotom ne može da donese korist koju običan vozač može da primjeti.
Upravo u tome je stvar – da li prosječan vozač ima neke primjetne koristi od punjenja guma azotom? Ovaj „rat“ dva tabora – protiv azota i za azot – traje već dugo i nema naznaka da će se završiti. Zato ćemo iznijeti razne činjenice, pa neka svaki vozač donese sopstvenu odluku.
Koliko košta punjenje guma azotom?
Cijena punjenja guma azotom je od 100 do 150 dinara po gumi. Definitivno nije skupo ako zaista donosi toliko koristi.
Glavni problem?
Vozači koji smatraju da je običan vazduh sasvim dobar za punjenje guma kao glavni argument navode to što sam vazduh ima sljedeći sastav:
a) 78% azot
b) 21% kiseonik
c) ostali gasovi i vodena para
Dakle, ako običan vazduh već sadrži skoro 80% azota, kakvu razliku može da čini tih 20%?
Konačan odgovor je – kod običnog automobila, sa običnim gumama i za običnog vozača, punjenje guma azotom ne čini gotovo nikakvu razliku u odnosu na punjenje guma vazduhom.
Međutim, kod trkačkih automobila i aviona punjenje guma azotom definitivno ima smisla.
Da – to su pokazala razna testiranja. Razlike definitivno postoje, odnosno postoje jasni i konkretni dokazi da postoje prednosti punjenja guma azotom umjesto vazduhom.
Međutim te razlike su toliko male da prosječnom vozaču praktično ne čine nikakvu razliku u svakodnevnom životu.
Dakle, punjenje guma azotom ima smisla kod automobila za trke ili kod automobila visokih performansi koje bogati vozači koriste na trkačkim stazama. Zašto?
Između ostalog, kod aviona i trkačkih automobila treba maksimalno da se smanje promjene pritiska i brzina promjene pritiska u gumama. Naime, kako se guma zagrijeva, tako raste pritisak vazduha u njoj.
Kod guma punjenih azotom ove promjene su drastično manje (ne samo zbog azota, već i zbog „izbacivanja“ vodene pare).
Ova stavka je izuzetno važna kod trkačkih automobila – nipošto ne želite da se prilikom ekstremno oštre vožnje, gdje konstantno vozite na granici gubitka trakcije, mijenja pritisak u gumama zato što i male razlike mogu da utiču na ponašanje automobila.
Kada su avioni u pitanju, npr. polijetanje može da bude sa nekog aerodroma pri ekstremno niskoj temperaturi, a krajnja destinacija može da bude neka tropska zemlja.
Tu su i drugi razlozi, kao npr. bezbjednost. Azot se takođe koristi i u gumama na raznim specijalnim vozilima, teškim transportnim vozilima i slično.
Moramo da naglasimo – nije stvar samo u azotu i njegovim karakteristikama.
Naprotiv, vlaga – odnosno prisustvo vodene pare u gumi je mnogo značajniji faktor od koncentracije azota u gumi.
Čitava priča sa prisustvom vode i promjenama pritiska usljed promjene temperature nije baš tako jednostavna, tako da nećemo ulaziti u detalje.
Uglavnom, i običan vazduh iz kojeg se izvuče vodena para u velikoj mjeri može da pomogne da se održi relativno stabilan pritisak u gumi bez obzira na temperaturu.
U videu ispod možete da pogledate zanimljivo testiranje koje je obavio britanski „Fifth Gear“.
Problematično u njihovom testiranju je to što je u gumi punjenoj azotom nakon sat vremena u komori na temperaturi od 80 stepeni Celzijusa pritisak u gumi punjenoj običnim vazduhom porastao manje u odnosu na „azotaru“.
Pošto ovo nije bilo testiranje u laboratorijskim uslovima, odnosno gume su azotom punjene u običnoj vulkanizerskoj radnji, ostaje pitanje – koliko je zaista „čist i suv“ azot kojim su punjene gume? Ovo je u stvari možda mnogo važnije pitanje od osnovnog pitanja.
Da li dobijamo ono što plaćamo kada punimo gume azotom? Niko to ne kontroliše, tako da je na svakom vozaču da odluči kome će da veruje.
Sporije gube pritisak
Ovo je jedan od glavnih argumenata zagovornika azota. Pošto su gume porozne i vremenom iz njih izlazi vazduh, treba redovno provjeravati pritisak – bar jednom mjesečno.
Ali pošto su molekuli azota veći od molekula kiseonika, to znači da će gume (teoretski) sporije gubiti pritisak.
Neki tvrde da gume punjene azotom izgube samo 0,1 bar za oko 6 mjeseci. Sa druge strane, gume punjene običnim vazduhom gube 0,1 bar i za manje od mjesec dana. Naravno da to zavisi od raznih faktora, među kojima je i starost gume, tako da pad pritiska može da bude i znatno veći.
Međutim, razna testiranja pokazala su da je razlika između gubitka običnog vazduha iz točkova i azota jednostavno zanemarljiva.
Američki „Consumer Reports“ napravio je istraživanje (izvor) koristeći 31 model all-season guma. Sve su bile naduvane na 2,06 bara pri sobnoj temperaturi – jedna guma azotom (u koncentraciji 95%), a druga vazduhom.
Godinu dana kasnije i nakon pređenih oko 25.000 kilometara gubitak pritiska je bio:
a) 0,15 bara kod guma naduvanih azotom
b) 0,24 bara kod guma naduvanih vazduhom
Razlika – SAMO 0,08 bara u roku od godinu dana. Praktično beznačajno.
Istraživanja drugih nezavisnih institucija takođe su pokazala da je punjenje guma azotom nije imalo ozbiljne razlike po pitanju gubitka pritiska.
Čak i kada imate gume punjene azotom trebalo bi redovno provjeravati pritisak u njima, zbog moguće pojave nekog mikro oštećenja na samoj gumi, felni ili propuštanja na spoju gume i felne.
Ovaj savet važi i kada vaš auto ima sistem za praćenje pritiska u pneumaticima, bez obzira da li je riječ o sistemu koji upoređuje razliku između brzine okretanja jedne gume u odnosu na ostale ili koristi senzor. Prvi sistem nije baš precizan, dok senzori mogu da se pokvare.
Vodena para u vazduhu kojim se inače pune gume jedan je od uzroka problema koji mogu da smetaju avionima i trkačkim automobilima. Kada se gume pune čistim azotom u njemu nema vodene pare, tako da nije stvar samo u izbacivanju kiseonika već i u izbacivanju vodene pare.
Naravno da taj „čist“ azot nije 100% čist, ali koristimo taj izraz radi lakšeg razumijevanja. Čist je uglavnom do maksimalno 98%. Uglavnom maksimalno, ne uvijek – često manje.
Kako bi trebalo da se pune gume azotom?
Pošto u gumi i dalje ostaje određena količina vazduha kada se iz nje ispusti vazduh, onoliko koliko želi “dobrovoljno” da izađe, trebalo bi izvući i ostatak vazduha ili bar naduvati gumu azotom, ponovo ispustiti.
Nakon toga je potrebno ponovo naduvati azotom kako bi se što više smanjio procenat preostalog vazduha i vodene pare.
Da li azot usporava starenje i raspadanje gume?
Da – ali opet nijedno ozbiljnije istraživanje nije dokazalo da postoji drastična razlika u odnosu na gume punjene običnim vazduhom.
Vjerovatno će senzori pritiska koji se nalaze unutar samih guma duže trajati zato što će biti manje podložni koroziji zbog manjeg prisustva kiseonika i vlage.
Šta kažu proizvođači guma?
Kod nekih to lako možete da provjerite, ali drugi se ne izjašnjavaju.
Continental, na primjer smatra da punjenje guma azotom nije neophodno kada je u pitanju putnički automobil koji se koristi u normalnim svakodnevnim uslovima.
Na kraju, na svakom vozaču je da donese odluku o tome čime će da puni svoje gume. Međutim, ukoliko ih puni azotom nipošto ne bi trebalo da „nasjedne“ na priče o tome kako ne mora da provjerava pritisak sljedećih 6 mjeseci i slično.
(Polovni automobili)
Dopada vam se IT-mixer? Podržite nas putem društvenih mreža na linkovima ispod. Lajkujte našu stranicu na Facebooku, budite informisani u svakom momentu.
