Prevaranti mogu da koriste tehniku koja se zove „ubacivanje kamere“ kako bi zaobišli sistem prepoznavanja lica
Ranije je sistem prepoznavanja lica bio široko prihvaćen na poslovnom nivou, međutim već je postalo uobičajeno da ih vidimo i na uređajima kao što su npr smartfoni i tableti.
Otključavanje licem nije uvijek toliko sigurno koliko bi trebalo biti. Ovaj se sistem obično zasniva na poređenju određenog broja tačaka na našem licu. Što je veći broj, to će biti sigurnije, a ako implementira i 3D tehnike, to bolje.
Stjuart Vels, tehnički direktor kompanije za biometrijsku autentifikaciju Jumio, ukazao je na potencijalne pretnje i metode koje prevaranti mogu da koriste da bi zaobišli sistem prepoznavanja lica.
Europol predviđa da bi do 2026. godine do 90% onlajn sadržaja moglo biti vještački generisano, pa bi utvrđivanje pravog identiteta korisnika moglo postati sve veći izazov.
Vels kaže da prevaranti mogu da koriste tehniku koja se zove „ubacivanje kamere“ da ubace lažne video snimke u sistem i prevare biometrijske alate. Ova tehnika podrazumijeva da prevaranti zaobiđu CCD senzor kamere da bi ubacili unapred snimljeni sadržaj, video strim za zamjenu lica u realnom vremenu ili sadržaj koji je proizveden korišćenjem deepfake tehnologije.
Ako napadači koriste ovu tehniku, mogli bi ostati neprimjećeni. Zaobilaženjem verifikacije oni mogu da prouzrokuju značajnu štetu krađom identiteta, kreiranjem lažnih naloga ili lažnim transakcijama.
Prema rečima Velsa, ključ zaštite od prevaranata uključuje primjenu mehanizama za identifikaciju slučajeva kompromitovanih drajvera kamere i prepoznavanje manipulacije kroz forenzičko ispitivanje video strimova.
Kako otkriti lažne video snimke?
Lažne video snimke moguće je otkriti upoređujući prirodne pokrete sa pokretima u snimljenim videima. Pokreti očiju, promjene u izrazima lica ili tipični ritam treptanja dešavaju se prirodno.
Kada su ovi pokreti odsutni, to ukazuje da je video sekvenca možda lažna. Takođe, promjene parametara kao što su ISO, otvor blende, brzina kadrova, rezolucija i promjena intenziteta svjetlosti ili boje mogu da odaju prevaru.
Ugrađeni akcelerometar, koji detektuje kretanje prema osi, takođe bi mogao da se koristi za praćenje promjena u objektima u snimljenom videu i utvrđivanje da li je kamera možda hakovana.
Forenzička analiza pojedinačnih kadrova videa takođe može otkriti znake manipulacije, kao što su dvostruko kompresovani dijelovi slike ili tragovi kompjuterski generisanih lažnih slika.
(IT mixer)
