Nagađa se da je vazduh možda ušao između čipa i mozga tokom operacije, što je onda moglo da pomjeri sam Neuralink-ov čip iz prvobitnog položaja
Kada je kompanija Neuralink objavila da će ugraditi svoj prvi čip u ljudski mozak, u okviru medicinske studije, mnogi su bili skeptični. Glavno pitanje je bilo da li će veza mozak-kompjuter funkcionisati i da li će osoba koja je primi moći da je koristi.
Ali nekoliko mjeseci nakon instalacije, Neuralink se hvalio da je njihov prvi „test čovjek“, 29-godišnji Noland Arbo, uspješno pomjerao kursor računara po ekranu i igrao video igrice.
Osnivač kompanije, Elon Musk, čak se pohvalio uspjehom. Ali čini se da cijeli proces nije bio ni jednostavan ni bez problema.
Nakon što je Wall Street Journal počeo da istražuje navodne komplikacije, Neuralink je na svom blogu priznao da nije sve išlo tako glatko.
Otkrili su da postoje određeni problemi kada su primijetili da je brzina prenosa podataka sa implantata počela da se smanjuje. N1 čip, koji je robotski hirurg ugradio u Arboovu lobanju, sastoji se od mikroprocesora, baterije, komunikacionog čipa i 64 „stope“ tanje od ljudske kose. Upravo su te „noge” postale kontroverzne, jer su nakon ugradnje u Arboov mozak (tačnije, u sam korteks) počele da se „povlače”.
Nagađa se da je vazduh možda ušao između čipa i mozga tokom operacije, što je onda moglo da pomjeri sam čip iz prvobitnog položaja.
U nedjeljama nakon operacije, određeni broj „noga“ se povukao iz mozga, što je rezultiralo smanjenjem broja efektivnih elektroda. To je dovelo do smanjenja brzine prenosa podataka, priznali su na blogu Neuralink.
Ali tvrde da su, uprkos tome, uspjeli da povećaju brzinu prenosa, zahvaljujući podešavanjima u algoritmu i tehnikama koje su signale prevodile u pokrete na ekranu računara.
Ta prilagođavanja su dovela do brzih i održivih brzina prenosa podataka koje su premašile početne rezultate, dodaju oni.
„Mislim da bi to trebalo da pruži mnogo nade mnogim ljudima o tome šta ova stvar može da učini za njih, prvenstveno njihovo iskustvo igranja, ali onda će se to pretvoriti u mnogo više i mislim da je to sjajno“ , rekao je Noland Arbo, učesnik u studiji.
Tim koji radi na ovom čipu očekivao je izazove tokom testiranja, a oni su već obavijestili američki regulator da će napraviti neke izmjene tokom instalacije sljedećeg čipa. Naime, Neuralink želi da ugradi svoj čip u još 10 pacijenata do kraja ove godine.
Podaci koje je objavio Neuralink su zaista impresivni, ali mnogi su skeptični i ističu da je neophodno da te podatke pregledaju nezavisni stručnjaci, kako bi se zaista otkrilo koliko je N1 čip efikasan.
Ako se pokaže da je efikasan kao što Neuralink tvrdi, omogućio bi mnogim ljudima koji su izgubili sposobnost da kontrolišu svoje ruke da lakše komuniciraju i imaju veći stepen nezavisnosti nego ranije.
