Trgovinski rat: Kina zadala novi udarac EU i SAD-u

Nakon što je Holandija prošlog petka najavila nova ograničenja izvoza naprednih mašina za mikročipove u Kinu, kineski trgovinski dužnosnici u ponedjeljak su uzvratili režimom kontrole izvoza jednakim prijetnji zabranom izvoza dviju vrsta kritičnih sirovina u „neprijateljske zemlje“. Kao razlog za ovaj potez Peking je naveo „nacionalnu sigurnost“.

Kina će uvesti dozvole za izvoz skupine proizvoda od metala koji se koriste u proizvodnji poluprovodnika, najavilo je ministarstvo trgovine pojačavši napetost u trgovinskim odnosima s Washingtonom u tehnološkom sektoru. Mjere kontrole izvoza stupiće na snagu 1. avgusta, a obuhvatiće 14 proizvoda od galija i germanija, izvijestio je Peking obrazloživši potez zaštitom nacionalne sigurnosti i interesa.

Popis obuhvata spojeve koji se koriste u proizvodnji poluprovodničkih dioda, tranzistora i integralnih kola. Germanij se još koristi u infracrvenoj tehnologiji, optičkim kablovima i solarnim ćelijama. Proizvođači će za izvoz morati nabaviti dozvole, naglasilo je ministarstvo, dodavši da kršenje odredbi nosi kaznu.

Ova dva minerala pomno su odabrana, piše Politico, s obzirom na njihovu ulogu u proizvodnji robe kao što su poluprovodnici, 5G bazne stanice i solarni paneli – stavke koje su simbol visoko prioritetnih digitalnih i zelenih politika Europske unije. Oba se metala smatraju „kritičnim“ i „strateškim“ prema standardima EU, što znači da se oslanjaju na jedan izvor i važni su za industrije EU, kao i za evropske odbrambene potrebe.

„Kako bi se zaštitila nacionalna sigurnost i interesi, uz odobrenje Državnog vijeća, odlučeno je da se provedu kontrole izvoza artikala povezanih s galijem i germanijem“, objavilo je kinesko ministarstvo trgovine. Od 1. avgusta izvoznici će morati prijaviti transakcije lokalnim vlastima.

Odmazda za potez Holandije

Državni tabloid Global Times povukao je izravnu vezu između nove mjere i holandske odluke o mašinama za mikročipove. „Iako u obavijesti koju su u ponedjeljak izdali MOFCOM i GAC nisu išli u pojedinosti o tome što je potaknulo ovaj potez… potez dolazi u trenutku kada SAD i neki od njegovih saveznika nemilosrdno pojačavaju represije kineskog tehnološkog razvoja na raznim poljima, uključujući poluprovodnike“, rečeno je.

Potez Pekinga uslijedio je samo nekoliko dana nakon što su se EU zvaničnici dogovorili o novoj strategiji smanjenja rizika u svjetlu ekonomske ovisnosti o Kini, s ključnim sirovinama visoko na listi prioriteta. Povjerenik za unutrašnje tržište Thierry Breton je na putovanju u Tokio najavio da će EU i Japan uspostaviti mehanizam „ranog upozorenja“ kako bi spriječili „prekide“ u proizvodnji čipova, „osobito u kritičnim komponentama sirovina“.

„Jučerašnja odluka Kine oko izvoza galija i germanija jasno pokazuje da će Komunistička partija prije ili kasnije navući svoje ekonomske bokserske rukavice“, rekla je Nicola Beer, potpredsjednica Europskog parlamenta i zastupnica zadužena za Zakon o kritičnim sirovinama. „Očito je da je potreban novi pristup upravljanju ekonomskim i političkim rizicima vis-à-vis Kine“, dodala je.

Ako Kina nastavi s ograničavanjem izvoza takvih minerala, zapadne će zemlje biti prisiljene ubrzati diverzifikaciju izvora opskrbe, rekao je Martijn Rasser, direktor konzultantske tvrtke Datenna. „U konačnici, silicij je daleko dominantan materijal za poluprovodnike. Da, galij i germanij mogu biti važni za određene vrste čipova. Ali ako bi Peking ozbiljno ograničio te kritične minerale, oni bi samo ubrzali diverzifikaciju globalnog opskrbnog lanca, baš kao što vidimo s rijetkim zemljama“, kaže Rasser.

„Ovo će ojačati Europu. Ali proces će biti dug“

Simone Tagliapietra, istraživač specijalizovan za industrijsku dekarbonizaciju u trustu mozgova Bruegel, ponavlja ovo stajalište. „Kineski potez vjerojatno će ojačati europsku potragu za smanjenjem rizika u području čiste tehnologije i kritičnih minerala, jer ono što je do sada bio teoretski rizik pretvara se u opipljiv.“

Međutim, manje je optimističan u pogledu sposobnosti EU da se kratkoročno diverzificira. „Smanjenje izloženosti Kini u ovom prostoru vjerojatno će potrajati najmanje jednu deceniju“, rekao je Tagliapietra.

Za sada je Europska komisija rekla da radi na „detaljnoj analizi“ kako bi procijenila učinak kineske odluke, rekla je glasnogovornica Sonya Gospodinova. Dodala je da je Komisija „zabrinuta da ta izvozna ograničenja nisu povezana s potrebom zaštite globalnog mira i stabilnosti i provedbe kineskih obveza neširenja nuklearnog oružja koje proizlaze iz međunarodnih ugovora“.

U ponedjeljak su proizvođači čipova širom Evrope još procjenjivali utjecaj novih kineskih mjera na njihove proizvodne kapacitete. Njemački proizvođač čipova Infineon rekao je da tvrtka slijedi „strategiju više izvora“ za svoje sirovine, s dobavljačima u različitim regijama svijeta.

„Trenutno ne vidimo nikakav veći uticaj na zalihe materijala koji bi poremetio naše proizvodne mogućnosti“, izjavila je portparol Infineona Diana Kaaserer. Ostale tvrtke, poput Intela i STMicroelectronicsa (koje planiraju nove tvornice ili proširenja tvornica u Europi), nisu odgovorile na zahtjev za komentar.

Pitanje proizvodnje mikročipova sve više postaje stvar nacionalne sigurnosti

Proizvodnja mikročipova je jako specijalizovana i disperzirana po svijetu. Svaki dio procesa, od vađenja sirovina, preko proizvodnje mašina za izradu mikročipova, dizajna, do konačne proizvodnje, odvija se u drugom dijelu svijeta. Praktički nema države na svijetu koja može sama proizvesti mikročip.

Specijalizacija u određenom segmentu proizvodnje ima smisla jer omogućuje jeftiniju i efikasniju proizvodnju nego da jedna kompanija obavlja cijeli proces. U situaciji kad globalna trgovina nesmetano teče, kad države jedna drugoj ne uvode trgovinske barijere, prevoz je relativno jeftin i ako postoji transfer znanja, takav način svjetske proizvodnje u kojoj se svaka država specijalizuje za određeni dio proizvodnog lanca itekako ima smisla.

Problem nastaje kad prevoz postane skup i spor, kad države uvode trgovinske restrikcije na uvoz i izvoz i kad je proizvodnja u jednom dijelu svijeta zaustavljena. Tada globalni proizvodni lanac puca, a rezultat su nestašice i rast cijena. Kako se mikročipovi danas ugrađuju u širok spektar proizvoda, od mobilnih uređaja do automobila, ostale industrije su u problemu. Problemi se šire u ostale sektore, a proizvodnja u raznim industrijama staje zbog problema koji je nastao u jednom dijelu globalnog proizvodnog lanca mikročipova.

Zbog toga su SAD, EU i Kina shvatili da su postali previše ovisni o drugim državama, u čemu vide prijetnju ne samo svojoj privredi nego i nacionalnoj sigurnosti. Također se procjenjuje da će se tržište mikročipova udvostručiti do 2030. pa tri glavne ekonomske sile na svijetu žele uzeti što veći dio kolača.

Kompleksnost proizvodnje mikročipova osiguravala je da nitko ne može djelovati samostalno

Mikročipovi su jako kompleksan proizvod, s najvećim udjelom troškova za istraživanje i razvoj (R&D) od svih industrija, a čine čak 26 posto ukupnih kapitalnih izdataka kompanija. Upravo su potreba za velikim ulaganjima i velikim akumuliranim znanjem te nužnost iskorištavanja ekonomije razmjera doveli do toga da se kompanije, pa čak i države, specijaliziraju za samo određeni dio proizvodnog lanca, u skladu sa svojim komparativnim prednostima.

SAD su specijalizovane za djelatnosti koje zahtijevaju najveće ulaganje u istraživanje i razvoj, dizajn čipova i proizvodnju najkompleksnijih komponenti mašina za proizvodnju. Visoka razina inovacija, najbolji univerziteti na svijetu i velik broj vrhunskih stručnjaka prednosti su koje SAD iskorištava i sukladno tome se specijalizirao za jedan dio proizvodnog lanca.

Tajvan i Južna Koreja su specijalizovani za proizvodnju silicijumskih ploča, što zahtijeva goleme investicije, infrastrukturu i stručnjake. Kina je predvodnica u ugradnji, pakiranju, testiranju i proizvodnji silicija, što zahtijeva manje stručnjaka i znanja. EU, pak, zaostaje za SAD-om u dizajnu, za Tajvanom u proizvodnji i za Kinom u popratnim aktivnostima, ali je ključna zbog toga što u njoj posluje kompanija koja proizvodi 60 posto mašina za proizvodnju mikročipova – holandski ASML („Advanced Semiconductor Materials Lithography“) s 30 hiljada zaposlenih.

Međuovisnost država je potpuna i nijedna ne bi mogla efikasno sama obavljati cijeli proces proizvodnje. Procjenjuje se da ušteda na razini cijele industrije zbog takve specijalizacije iznosi više od bilion dolara godišnje te smanjuje konačnu cijenu za 35 do 65 posto. To znači da smanjuje cijenu svih proizvoda u koje se ugrađuju mikročipovi; računara, mobilnih telefona, kuhinjskih uređaja, automobila i ostale elektronike. Značaj mikročipova je sve veći zbog toga što se ugrađuju u sve više proizvoda pa su moderan život i moderna industrija nezamislivi bez njih.

SAD je krenuo u borbu za ovladavanje industrijom

U avgustu prošle godine je SAD izglasao CHIPS and Science Act, paket mjera vrijednih oko 52 milijarde dolara koji su podržali i republikanci i demokrati. Primarni cilj je poticanje industrije mikročipova u SAD-u, s naglaskom na izgradnju proizvodnih kapaciteta za sastavljanje „finalnog proizvoda“, što je SAD od 90-ih postupno outsourceao u druge države.

Povod je bila epidemija covida-19, koja je dovela do nestašica mikročipova u SAD-u i ozbiljno naštetila domaćoj proizvodnji automobila, medicinske opreme, mobilnih telefona i vojne opreme. Upravo zbog vojne industrije, koja je danas nezamisliva bez mikročipova, domaću proizvodnju ne smatra se samo ekonomskim pitanjem nego i ključnom za nacionalnu sigurnost.

SAD su 1990. proizvodile 40 posto mikročipova u svijetu, a 2019. tek 11 posto. Iako se naglašava kako će program regovati na „tržišne signale“, popuniti praznine na tržištu i smanjiti investicijski rizik privatnog kapitala, jasno je da se radi o državnom intervencionizmu i subvenciji. Konačni trošak bi mogao biti daleko veći od 52 milijarde dolara jer se taj iznos odnosi samo na kostur programa, a procjene se penju do 300 milijardi dolara.

Kina zasad zaostaje, ali ulaže velike napore da sustigne konkurenciju

Kina već duže pokušava izgraditi vlastitu industriju mikročipova jer je trenutni dio proizvodnog lanca koji obavlja niske dodane vrijednosti u odnosu na ostatak industrije. Kao i SAD-u, važna joj je posebno nezavisnost u proizvodnji čipova za vojnu industriju.

Da bi se Kina spriječila u proizvodnji tehnološki najnaprednijih čipova, SAD je početkom septembra prošle godine zabranio izvoz mikročipova najnovije generacije, posebno onih namijenjenih za vještačku inteligenciju. Ograničava se i izvoz mašina koji se mogu koristiti u proizvodnji mikročipova visoke kvalitete.

To dodatno otežava planove Kine da razvije vlastitu industriju mikročipova, posebno zbog toga što je Tajvan najavio da će kompanije iz te države poštovati ista pravila o izvozu u Kinu kao i kompanije iz SAD-a.

U trku se uključila i EU

I EU se uključila u trku prema samostalnoj proizvodnji mikročipova. Početkom 2022. najavljen je European Chips Act, program osnaživanja industrije mikročipova u EU vrijedan 43 milijarde eura. I ona mikročipove vidi kao pitanje ekonomske sigurnosti iako manji naglasak stavlja na potrebe vojne industrije.

„Pandemija je bolno razotkrila ranjivost opskrbnih lanaca čipova. Svi znate da je globalna nestašica čipova stvarno usporila naš oporavak“, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Cilj je da se do 2030. godine 20 posto mikročipova na svijetu proizvede u EU. Trenutno njen udio u svjetskoj proizvodnji iznosi 10 posto, dok se 90-ih u njoj proizvodilo 40 posto svih mikročipova na svijetu. Jedan od problema koji bi se mogli pojaviti u EU je nedostatak kvalifikovane radne snage za industriju mikročipova, tačnije visoko kvalifikovanih stručnjaka.

S druge strane, olakšavajuća okolnost je to što se glavna kompanija koja proizvodi mašine za izradu mikročipova nalazi u članici EU, Holandiji, a drži više od 60 posto tržišta mašina za proizvodnju mikročipova.

Geopolitička karta svijeta se mijenja. Nakon nekoliko desetljeća većeg povezivanja i suradnje dolazi vrijeme rasta izolacionizma. Svaki dio svijeta nastoji postati samodostatan i manje ovisan o drugima. To će dovesti do više nestabilnosti u svijetu, posebno u nerazvijenom dijelu.

Kako se SAD, EU i Kina zatvaraju, tako će biti sve manje prostora za širenje privrednog napretka, znanja i tehnologija u ostatak svijeta. Proces outsorsinga proizvodnje decenijama je smanjivao ekonomske razlike među državama i svjetsku nejednakost. Nastaje novi svijet, a jedno od prvih polja na kojima se velike privredne sile sukobljavaju je industrija mikročipova.

(Index)